Konkatedralna crkva sv. Križa

O crkvi

Crkva Svetoga Križa najstariji je sačuvani spomenik u Križevcima i jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske. U pisanim se izvorima spominje već 1232. godine, a bila je sagrađena izvan zidina Donjega grada unutar zasebne utvrde. Tijekom svog višestoljetnoga postojanja doživjela je brojne preinake i dogradnje. Iz najranije faze izgradnje ostao je sačuvan bočni portal iz 14. st. i manje monofore. Postojeći izgled crkve potječe iz kasne ili razvijene gotike s kraja 15. st.

Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog, kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva. Nekada je bila župna crkva, a kad je sjedište župe prebačeno u pavlinsku crkvu sv. Ane, gotovo stotinu godina bila je izvan svoje funkcije.

Osobitu ljepotu i čar crkvi daju vitraji i mozaici na njezinom pročelju s prikazom Kristova raspeća i sv. Ćirila i Metoda, a posebnu vrijednost u njoj predstavlja mramorni oltar iz 1756. godine kao remek-djelo kiparskoga umijeća kasnog baroka, rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe.

Oltar je prvobitno rađen za potrebe zagrebačke katedrale u kojoj se nalazio sve do njezine obnove koncem 19. st. Isklesan je od prvoklasnog bijelog, crnog i žutog mramora s raskošnim dekorativnim elementima u oblikovanju arhitektonske cjeline. U središtu oltara je skulptura Raspeti Krist, s lijeve strane je Mojsije s mjedenom zmijom, a s desne Žrtva Abrahamova.

Posebnost unutrašnjosti crkve daje i njezin središnji oslikani više od osam metara širok luk s prikazom Krvavog sabora križevačkoga koji je 1914. naslikao Oton Iveković.

Papa Benedikt XVI. svojom bulom De maiore spirituali bono, od 5. prosinca 2009., uspostavio je Bjelovarsko-križevačku biskupiju i za prvog biskupa imenovao mons. Vjekoslava Huzjaka, a križevačka crkva Svetoga Križa postala je tada konkatedrala novoosnovane biskupije.