Križevci

Grad Križevci

U pisanim dokumentima Križevci se pod imenom Cris (latinizirani oblik hrvatske riječi križ) prvi put spominju u jednoj ispravi kralja Bele III. iz 1193., a 1223. kao castrum Cris , tj. utvrda uz koju se razvilo gradsko naselje Donji grad (vjerojatno blizu crkve Svetoga Križa). Sjeverno od križevačke utvrde (castruma), uz samostan augustinaca (danas Grkokatolička katedrala), ban cijele Slavonije Stjepan organizira novo naselje doseljenika, današnji Gornji grad, a 24. travnja 1252. izdaje povelju kojom je stanovnicima Gornjega grada dodijelio povlastice i prava slobodnoga kraljevskoga grada. Iste je povlastice potvrdio godinu dana kasnije i sam kralj Bela IV. glasovitom Zlatnom bulom.

Od tridesetak održanih sabora u gradu najpoznatiji je Krvavi sabor koji je 27. veljače 1397. sazvao kralj Žigmund Luksemburški i na kojem su njegovi pristaše pogubili bana Stjepana Lackovića koji je predvodio hrvatsko plemstvo. Povlasticama koje je kralj Žigmund 1405. dodijelio Donjem gradu ojačalo je u gradu obrtništvo i trgovina te je dopuštena gradnja bedema. Početkom 16. st. Donji grad je bio dvostruko veći od Gornjega grada, a od 16. do 18. st. između njih stalno izbijaju sukobi i vode se parnice.

Razmirice je konačno riješila carica Marija Terezija kada je 24. travnja 1752. (500 godina nakon Stjepanovih povlastica) ujedinila Donji i Gornji Križevac u jedan grad pod nazivom Križevci, s novim ujedinjenim grbom koji je i danas službeni grb grada, a 24. travnja slavi se kao Dan grada.

Tijekom 16. i 17. st. i Križevci postaju sjedište kapetanije i snažna i neosvojiva točka protuturske obrane. Nakon prestanka opasnosti od Turaka, grad se, osobito u 19. st., razvija kao snažno privredno i obrtničko, ali i kulturno te obrazovno središte, a daljnjem razvoju grada pogoduje blizina velikih regionalnih središta te značajni turistički potencijali.

Križevci su poznati kao rodni grad svetoga Marka Križevčanina, grad s osam crkvenih tornjeva, Križevačkih štatuta te bogate kulturno-povijesne i običajne baštine i višestoljetne tradicije. 1777. Križevci su postali i sjedište grkokatoličke biskupije, a 2009. i konkatedralno sjedište novoosnovane Bjelovarsko-križevačke biskupije.